Vrijeme potrebno za čitanje… 8 min

Želite saznati odgovor? Pročitajte retke koji slijede jer Vam jamčimo veliko iznenađenje na samom kraju.

Na samom početku potrebno je da Vas upoznamo s načinom rada i tehnološkom pozadinom HDD-a i SSD-a.

HDD je skraćenica od hard disc drive, odnosno tvrdi disk. Svijetu je predstavljen 1956. godine i prvi kapacitet bio je 5 MB (pet megabajta). Bio je veličine dva hladnjaka. Princip rada je jednostavan – jedna ili više okruglih ploča presvučenih magnetskim slojem se vrte velikom brzinom. Magnetne glave pomiču se iznad tih ploča i zapisuju ili čitaju podatke.

U proteklih 60 godina tehnologija je napredovala i tvrdi diskovi su se smanjili i pretvorili u nevjerojatno malene uređaje. Najmanji su tek nešto veći od kovanice od 5 kuna i imaju kapacitet od čak 12 GB (dvanaest gigabajta). Kapacitet im je porastao do neslućenih razmjera i najveći diskovi danas imaju kapacitet od 10 TB (deset terabajta).

Da biste stekli dojam o kolikom kapacitetu se radi dat ću usporedbu. Na prvi HDD mogli ste pohraniti prosječnu jednu današnju fotografiju, a na današnji najveći tvrdi disk možete pohraniti otprilike 2 000 000 fotografija. Da, dva milijuna fotografija i otprilike isto toliko MP3 pjesama.

Dimenzije diskova su slične znanstvenim kalkulatorima. Zamislite sad koliko su smanjene dimenzije, a povećan kapacitet u proteklih 60 godina. Tvrdi diskovi su mehanička komponenta (osim ventilatora u računalu oni su posljednja mehanička komponenta, izuzmemo li sve rjeđe korištene CD/DVD pogone) i u njima se magnetizirane ploče okreću najčešće na 7200 okretaja u minuti, a neki modeli i na 10 000 ili više okretaja u minuti. Da, dobro ste pročitali – radi se o preko 120 okretaja u sekundi u iznimno malom kućištu. Najčešće se danas koriste tvrdi diskovi u formatima 2,5 i 3,5”. Nekada su se proizvodili i diskovi u formatu 5,25”. U prijenosna računala se ugrađuju 2,5”, a u stolna 3,5”. U povijesti su se tvrdi diskovi većinom povezivali sa računalima putem PATA (paralelni ata ili tzv. IDE priključak) priključaka a danas se povezuju putem SATA (serijski ata). Prosječna brzina čitanja i pisanja većine tvrdih diskova je oko 70 MBps (megabajta po sekundi). Ta brzina jako varira i može biti veća ukoliko se radi o kopiranju velikih datoteka ili značajno manja ukoliko se radi o kopiranju velikog broja malih datoteka.

Broj okretaja magnetiziranih ploča u 2,5” diskovima je najčešće 5 400 u minuti i već zbog toga su sporiji od 3,5” modela. Tvrdi diskovi su izrazito jeftini i kad je u pitanju omjer kapaciteta i cijene po megabajtu, apsolutni su pobjednici.

Usporedimo kapacitet i cijenu po 1 GB. HDD od 5 TB trenutno košta oko 1600 kn, a za istu cijenu možete kupiti 500 GB SSD. Trenutno je pohrana na SSD disku oko 10 puta skuplja. No, ne zadugo.

Tvrdi diskovi su mehanička komponenta i izrazito su osjetljivi na udarce. Zbog velike brzine vrtnje se i poprilično zagrijavaju, a zbog mehaničke glave za čitanje i pisanje proizvode buku u radu (tzv. “šrotanje”).

SSD

SSD je skraćenica od solid state drive ili pogon u čvrstom stanju, jednostavno rečeno … memorijski disk. Za pohranu se koriste memorijski sklopovi i samim time je u potpunosti riješen mehaničkih komponenata.

Prvi put SSD je predstavljen 1976. godine i imao je kapacitet od 2 MB uz vrijeme pristupa podacima od 0,75 do 2 ms (milisekunde). Za usporedbu – HDD je te godine imao kapacitet od 317,5 MB i prosječno vrijeme traženja oko 25 ms. Prvi HDD 1956. je imao vrijeme pristupa podacima oko 600 ms ili 0,6 sekundi.

Današnji najbrži SSD diskovi imaju brzinu pristupa podacima oko 0,06 ms, a najbrži HDD oko 8,5 ms. Brzina čitanja i pisanja prosječnih SSD-a danas je oko 400 MBps i ovisna je radi li se o velikim ili malim datotekama. Također, čitanje je brže od pisanja.

Uzmemo li u obzir da je prosječna brzina tvrdih diskova oko 70 MBps, jednostavnom matematikom dolazite do toga da je SSD brži oko 6 puta. Da, i to govorimo o prosječnim brzinama.

Postoje i mnogo brži SSD diskovi koji dolaze i sa drugačijim priključcima na računalo. Zasad ih ne spominjem jer se radi o iznimno skupim uređajima. Njihove brzine nezamislive su prosječnim korisnicima a teško je vjerovati da ćemo ih uskoro vidjeti na djelu zbog izrazito visoke cijene.

SSD diskovi nemaju nikakvih mehaničkih komponenti i samim time su posve nečujni i mnogo manje se zagrijavaju, a najbolje od svega je da su otporni na udarce.
SSD je kapacitetom danas prestigao HDD i najveći broji 16 TB, veličine je 2.5” što je poput prosječnog mobilnog telefona. Cijena takvog diska je preko 35 000 Kn.

Hibridni diskovi se nisu previše udomaćili niti ih ikome preporučamo. Oni su i dalje velikom većinom mehanički diskovi s dodatkom memorije. Taj omjer je toliko loš u prilog memorijskom dijelu (npr. 8 GB SSD / 500 GB HDD) da o takvim diskovima ne vrijedi previše razmišljati.

I još kad Vam kažem da u disku postoji logika kojom odabire najčešće korištene datoteke i smješta ih u memorijski dio, to nema logike. Najgore od svega je da se i dalje radi o mehaničkom disku koji se vrti na 5 400 okretaja u minuti.

Prednosti HDD-a:
niska cijena
velik kapacitet
u slučaju kvara, lakše i češće je moguće spasiti većinu podataka
Prednosti SSD-a:
izrazito velika brzina
velika pouzdanost
posve nečujan
mala potrošnja el. energije, 3x manje od HDD
rasterećuje procesor
otporan na mehaničke utjecaje
nema problema sa fragmentacijom podataka
jako malo zagrijavanje
trajnost
mala težina
Za kraj bih napisao naša iskustva u zadnjih nekoliko godina. Lako bih mogao napisati i u proteklih 17 godina.

Od kad je cijena SSD diskova značajno pala isporučili smo oko 1300 SSD diskova. Do sad smo imali samo tri neispravna… da… dobro ste pročitali 🙂
Broj isporučenih HDD-a teško je i izbrojiti. Činjenica je da gotovo svakodnevno mijenjamo najmanje jedan neispravan HDD, bilo da se radi o modelu 2.5″ za prijenosnike ili 3.5″ za stolna računala 🙁

Zato se nemojte ljutiti kad ponekad i pretjeramo pa, pomalo, “vršimo i pritisak” da se odlučite za kupovinu SSD-a umjesto HDD-a. Želimo da budete zadovoljni i mirni jer smo tada i mi zadovoljni i mirni.

Sjećate li se pitanja sa početka ovih redaka?
Pravi odgovor zasigurno znadete.
Ukoliko se ipak nećkate … pogledajte video koji smo pripremili za Vas: